Beograd

Srpska prijestolnica zapravo je jedan od najstarijih europskih gradova, čija povijest seže još u doba prije Krista. Prvi oblik imena 'Beligrad' prvi put se koristio 878. godine, a Beograd postaje glavnim gradom već 1405. godine. Samo ime i varijacije naziva ovoga grada kroz povijesti su mijenjane čak 15 puta! Beograd se može pohvaliti vrhunskim noćnim životom, ali i prvom ikad kafanom otvorenom davne 1522. godine. Ovo je ujedno i rodni grad jednog od najuspješnijih tenisača i sportaša u povijesti – Novaka Đokovića.

Novi Sad

Osnovan je 1694. godine na lijevoj obali Dunava, kao posljedica zabrane naseljavanja pravoslavnog stanovništva na teritoriji susjednog Petrovaradina od strane Habsburgovaca koji su tada vladali ovim područjem. Od svog nastanka pa do danas, Novi Sad je predstavljao značajan politički, ekonomski i kulturni centar Vojvodine i Srbije, a potvrda tome je i činjenica da je izabran zajedno sa rumunjskim Temišvarom i grčkom Elefsinom, da dijeli titulu europske prijestolnice kulture za 2021. godinu. Grad je dobio ime Novi Sad 1748. godine kada je postao slobodan kraljevski grad, nakon što su ga od države otkupili bogati građani. Najveći utjecaj na njegovu današnju sliku ostavila je vladavina Austrougarske, a to je ponajviše vidljivo na glavnom gradskom trgu.

P.S. U Novom Sadu sahranjen je Josip Runjanin koji je uglazbio hrvatsku himnu.

Petrovaradinska tvrđava se nalazi u samom vrhu turističkih atrakcija Novog Sada, te je omiljeno mjesto okupljanja kako domaćih, tako i stranih posjetilaca. Poznata i kao 'Dunavski Gibraltar', građena je u periodu od 1692. do 1780. godine, na mjestu srednjovijekovne mađarsko-turske utvrde. O njenoj fortifikacijskoj nadmoći svjedoči pobjeda princa Eugena Savojskog. Još jedna znamenitost tvrđave i simbol grada je kula sa satom iz 18. stoljeća, čija mala kazaljka pokazuje minute, a velika sate. U podnožju tvrđave nalazi se naselje rustičnih, ali šarmantnih baroknih kuća, kao i Samostan Svetog Jurja koji su u 18. stoljeću podigli Isusovci, po uzoru na glavnu crkvu njihovog reda u Rimu. Zanimljivo je da je baš ovdje kršten hrvatski ban Josip Jelačić, po kome nosi naziv i glavni gradski trg u Zagrebu, a Petrovaradin je i rodno mjesto bana Josipa Jelačića.

Subotica

Subotica je najsjeverniji grad u Srbiji, na sjeveru Bačke, te je drugi po broju stanovnika u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini. Po popisu iz 2011. godine ima 141554 stanovnika. Najviše je Mađara, Srba, Bunjevaca i Hrvata. Danas je Subotica najveće i najvažnije industrijsko, kulturno i prometno središte Bačke. Gradska kuća, sinagoga, Rajhlova palača i desetine drugih atraktivnih objekata obilježile su Suboticu kao europski grad secesije. Razuzdane, nesputane forme, pune zaobljenih linija i valovitih poteza, neobične kombinacije boja umjesto monotonog sivila - prvo su što turist primjeti kada dođe u Suboticu. Uz Suboticu je neotuđivo vezan pojam salaša koji svojom arhitekturom, domaćom kuhinjom, tradicionalnom muzikom i naivnom umjetnošću sve više privlači ljubitelje starinskog načina života. Čarde, oaze mira, zelenila, svježine, dobre hrane, i dobrog provoda - vezane su za ovaj grad i njegovu okolinu. Danas su to mjesta za predah i odmor od svakodnevnice. Ljubitelji vina već znaju da dolaskom u Suboticu i njezinu okolicu sigurno neće biti razočarani jer subotička vina, 'vina sa peska', jesu najpoznatija u regiji zbog svog harmoničnog okusa, intenzivnog mirisa i mekoće. Desetak poduzetnih vinara nude svoja vina u vinarijama i vinskim podrumima na lokalnim Vinskim cestama.
Uz sve to, Subotica nudi i mnoštvo zanimljivih lokacija u okolini - jezera Palić i Ludaš, ergele, salaše, šume i lovišta.

Palić jezero i naselje istog imena, nalazi se 8 kilometara istočno od Subotice. Neobične građevine s početka 20 stoljeća, raskošni parkovi, jezero, nesvakidašnji mir i tišina – čine Palić idealnim mjestom za odmor. Luksuzni hoteli i vile te vrhunska gastronomska ponuda su odlike po kojima se Palić prepoznaje i pamti. Plaže, termalni bazen, biciklistička staza, šetališta, kulturno-zabavni i sportski sadržaji, kao i raznovrsne manifestacije dopunjuju ponudu Turističkog centra Palić. U blizini Palićkog jezere nalaze se poznate vinarije, salaši, a jedna od njih je i pod imenom slavnog pjevača starogradskih pjesama, Zvonka Bogdana koji živi u Subotici.

Vojvodina

Vojvodina je autonomna pokrajina u sastavu Srbije. Obuhvaća 21614 kvadratnih kilometara ili 27,9 posto teritorija Srbije. Glavni je grad Novi Sad. Leži u jugoistočnom dijelu Panonske nizine. Rijeke Dunav, Sava i Tisa dijele ju na Banat, Bačku i Srijem. Na tom prostoru živi najmanje 25 nacija i šest jezika i svi su službeni.
Ono što ju čini posebnom su Salaši, vrhunska vina, odlična gastronomija, atraktivni hoteli i nadasve tamburaši. Novi Sad je grad u kojem se živi ,uživa, te kao glavni grad Vojvodine predstavlja upravno, gospodarsko i kulturno središte ove pokrajine, a nakon Beograda drugi je grad po broju stanovnika u Srbiji. Zanimljiva je činjenica da je Novi Sad nastao kao pomoćno naselje obližnjem Petrovaradinu u kojem su boravili vojnici, graničari i trgovci. Od atrakcija koje se isplati posjetiti valja izdvojiti nekoliko poznatih građevina. Zasigurno najvrjednija je novosadska sinagoga koja je druga po veličini sinagoga u Europi, nakon one u Budimpešti. Ako vas zanima kako se nekada živjelo u Novom Sadu svakako posjetite Petrovaradin. Petrovaradin je utvrda koja se nalazi na brdu iznad samog Dunava. Od izgradnje je služila kao vojna utvrda te je u njoj bila smještena vojska. Danas je tvrđava dom Muzeja Novog Sada te se u njemu nalazi stalna postava posvećena povijesti grada od 18. do 20. stoljeća. Tako na prvom katu možete razgledati primjerke očuvanog namještaja i vidjeti kako se isti razvijao kroz stoljeća. Najveća značajka Muzeja Novog Sada zasigurno su podzemni vojni tuneli koji se rasprostiru na 16 kilometara dužine, a koji su nekada služili za obranu grada od napadača.

P.S. Prva razglednica poslana u svijet je iz Vojvodine, i to 11. svibnja 1871. godine. I pored čitke adrese, dugo je lutala i vratila se u Vojvodinu.